Statičko opterećenje hipertenzije.

Mehanizmi povoljnog dejstva fizičkog treninga na kardiovaskularni sistem

Helena Plečko, Pregrada, IZJAVA Izjavljujem da sam završni rad izradila samostalno, koristeći se vlastitim znanjem, literaturom i provedenim istraživanjima. Zahvaljujem mentoru dr. Također zahvaljujem dr.

Valentini Slivnjak i prof. Ivi Šklempe Kokić na pomoći u izradi i oblikovanju konačnog izgleda završnog rada. Zahvaljujem Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice i ravnatelju bolnice koji su mi je omogućila da provedem istraživanje u njihovoj ustanovi. Uočava se trend porasta broja hospitalizacije ali i trend pada mortaliteta, što ukazuje na uspješnost primarne i sekundarne prevencije.

Dinamika suvremenog načina života ima negativan utjecaj na zdravlje pojedinca statičko opterećenje hipertenzije je potrebno obratiti pažnju na važnost tjelesne aktivnosti.

U današnje vrijeme dominira neaktivan način života što je potaknulo mnoge zemlje da u svoje zdrastvene programe prevencije i brige o poboljšanju zdravlja uključe i tjelesnu aktivnost. Redovitom tjelesnom aktivnošću usporava se srčana frekvencija, snižava se arterijski krvni tlak, povećava se fizički radni kapacitet.

Srčana statičko opterećenje hipertenzije kisika u naporu je manja čime se povećava srčana rezerva, pumpna funkcija srca se poboljšava. Cilj istraživanja je bio utvrditi kako srčano-žilni sustav reagira na tjelesnu aktivnost nakon preboljelog infarkta miokarda i valvularnih bolesti.

U studiju je bilo uključeno 30 ispitanika, 15 sa preboljelim infarktom miokarda, 15 sa valvularnom bolešću, liječenih u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim toplicama na odjelu kardiologije.

Ispitanicima se mjerio puls i krvni tlak prije i nakon tjelesne aktivnosti, aerobnog tipa. Istraživanje je pokazalo da se puls u prosjeku kod ispitanika sa preboljelim infarktom miokarda povećao za Sistolički krvni tlak kod bolesnika sa preboljelim infarktom miokarda povećao se u prosjeku za Dijastolički tlak kod bolesnika sa preboljelim infarktom miokarda u prosjeku se povećao za Ključne riječi: tjelesna aktivnost, srčano-žilni sustav, puls, krvni tlak 1.

statičko opterećenje

UVOD Epidemiološki dokazi ukazuju na to da se veći dio preventivnog učinka tjelesne aktivnosti može postići aktivnošću koja je u velikoj mjeri primjenjiva kod svih europskih populacija — to je aerobna aktivnost ili aktivnost izdržiljivosti statičko opterećenje hipertenzije intenzitete, poput žustrog hodanja tijekom nekoliko dana u tjednu, u ukupnom trajanju od približno minuta tjedno.

Povećava se pozitivan kardiovaskularni i općeniti zdrastveni učinak. Povećava se metabolizam ugljikohidrata, smanjuje viskoznost krvi. Fizički trening mora biti adekvatno doziranoptimalnog intenziteta i trajanja, u kombinaciji sa ostalim aspektima rehabilitacijskog postupka jer na taj način dovodi do povećanja funkcionalnog kapaciteta bolesnika i smanjenja kardiovaskolarnih incidenata. Osnovni tip treninga za kardiovaskularne bolesnike je aerobni trening.

Prilikom aerobnog treninga povećava se potrošnja kisika samim time i potreba za njim, posljedica toga je porast udarnog volumena i srčane frekvencije, uz značajno smanjenje perifernog otpora krvnih žila. Prva faza počinje odmah nakon koronarnog incidenta, statičko opterećenje hipertenzije bolesnika u bolnicu. Cilj liječenja u ovoj fazi je stabilizirati srčanu funkciju i spriječiti reinfarkt.

Fiziološka osnova fizičke aktivnosti

Druga faza odnosi se na rehabilitaciju u specijalnim ustanovama za medicinsku rehabilitaciju. Cilj rehabilitacije je podići funkcionalni kapacitet bolesnika i kapacitet srčanog mišića. Treća faza počinje odlaskom bolesnika iz bolnice i traje do kraja života. Srce je organ smješten u prednjem dijelu sredoprsja. Težina srca iznosi oko g. Podjeljeno je na dva dijela, desnu vensku i lijevu arterijsku stranu srca.

Svaka strana srca ima svoju pretklijetku i klijetku koje su odvojene srčanim zaliscima, na lijevoj strani mitralni zalistak, a na desnoj trikuspidalni. Kad se srce stisne što nazivamo sistolom unutar klijetki poraste tlak i zalisci između pretklijetki i klijetki se zatvore, a zalisci aorte i plućne arterije se otvore.

Navigation

U dijastoli događa se suprotno, aortni i plućni zalisci se zatvore, a mitralni i trikuspidalni otvore. Srce je građeno od tri sloja: endocardium, myocardium, pericardium.

Endocardium tanki je sloj endotela koji iznutra oblaže srčanu šupljinu i velike krvne žile. Myocardium je srednji sloj srca građen od statičko opterećenje hipertenzije prugaste muskulature i provodne muskulature. Poprečne pruge su nepravilne i grube.

Muskulatura je posebno debela u području lijeve klijetke. Pericardium ili osrčje je vezivna opna u hipertenzija u tajlandu se nalazi srce.

Provodna muskulatura je električna mreža srca jer se njome provode električni impulsi kojima se na kontrakciju podražuju mišićne stanice određenim slijedom. Provodni srčani sustav uložen je u srčano mišićje i čini posebne tvorbe u obliku čvorova i snopova u kojima nastaje električna aktivnost. Srce je dvostruka mišićna crpka koja pokreće krv u žilama velikog i malog optoka.

U desnu pretklijetku gornjom i donjom šupljom venom iz tijela dolazi venska krv koja je neoksigenirana te se kroz desnu klijetku istiskuje u pluća kroz plućnu arteriju kako bi se opskrbila sa kisikom. U lijevu pretklijetku dolazi arterijska krv iz pluća koja je bogata kisikom.

Iz pretklijetke odlazi u klijetku nakon čega aortom u tijelo. Potrebe miokarda za kisikom određne su frekvencijom srca, kontraktibilnošću stijenke miokarda i arterijskim tlakom.

Kako hipertenzija utječe na mozak?

Zbog smanjenog protoka dolazi do anaerobnog metabolizma što na poslijetku uzrokuje ishemiju miokarda. Ateroskleroza je najčešći uzrok ishemijske bolesti srca. Ateroskleroza se opisuje kao bolest obilježena nakupljanjem lipida,fibroznog materijala i kalcija u stijenci krvne statičko opterećenje hipertenzije.

Povećana koncentracija LDL-a u krvi smatra se najvažnijim čimbenikom rizika za nastanak ateroskleroze. Procjenjuje se da u svijetu ima godišnje 32 milijuna srčanih i moždanih udara statičko opterećenje hipertenzije čega 12,5 milijuna završava fatalno.

U Hrvatskoj je u hipertenzija javlja umrlo Muškarci, u odnosu na žene, imaju veći rizik za nastanak ishemijskih bolesti srca,no u menopauzi se rizik od pojave bolesti povećava i u žena. Arterijska hipertenzija je jedan od najvažnijih neovisnih čimbenika kardiovaskularnog rizika. Pušenje je veoma važan uzrok povećane učestalosti ateroskleroze. U muškaraca pušača, starosti 40 godina života, ishemijska bolest srca javlja se pet puta češće nego kod nepušača, a nastanak infarkta i iznenadne smrti je tri puta češći.

Znakovi i simptomi

Dokazano je da duhanski dim kemijski oštećuje endotel. Preduvjet za nastanak angine pektoris je hemodinamski značajno smanjenje koronarnog protoka koji izaziva ishemiju miokarda i simptome angine pektoris. Stabilna angina pektoris je anginozna bol iste učestalosti i trajanja u zadnja dva mjeseca.

Trajanje boli je od 1 do 5 minuta. Obično se javlja tijekom fizičkog ili psihičkog napora. Bol se može širiti u lijevu ruku,vrat,čeljust i leđa. Za vrijeme napada rad statičko opterećenje hipertenzije je ubrzan,a krvni tlak povišen.

Dijagnostički postupak koji je najpogodniji je ergometrijski test. Ergometrijskim testom mogu se potvrditi smetnje koronarnog protoka te promjene ST spojnice ishemičkog tipa denivelacija. Cilj liječenja je prestanak hipertenzija jajnika smanjenje učestalosti anginoznih napadaja te povećanje mogućnosti fizičkog napora bez anginoznih simptoma, prevencija negativnih neželjenih događaja kao što su infarkt miokarda,nestabilna angina pektoris i smrt.

Bol se pojavljuje u mirovanju, u snu ili pri minimalnom naporu. Za vrijeme napada na EKG-u prisutne se ishemične promjene. Cilj liječenje je prevencija infarkta miokarda,malignih aritmija,smanjenje smrtnosti i prelazak nestabilne angine pektoris u stabilan oblik.

Glavna promjena u akutnom infarktu miokarda je gubitak funkcije zahvaćenog dijela miokarda. Funkcijsko oštećenje ovisi o veličini lezije. Arterijski tlak u času infarkta miokarda u većini bolesnika je nešto niži,a normalizira se smanjenjem anginozne boli. Frekvencija srca u akutnom stadiju infarkta miokarda ovisi o lokalizaciji ishemije.

Ako je lokalizacija dijafragmalna frekvencija srca će biti usporena,a ako je lokalizacija ishemije anteriorna frekvencija srca je ubrzana. Osnovna dijagnostička metoda je EKG. Elektrokardiografski znaci akutnog infarkta miokarda pojavljuju se od prvih sati do obično 24 sata nakon pojave simptoma.

Tipične promjene na EKG su znaci ishemije i lezije u vidu inverzije pa elevacije ST segmenta, te Q zubac koji označava nekrozu miokarda zahvaćenog dijela ishemijom. Laboratorijske pretrage ukazuju na povišene srčanih enzimima.

Sportska aktivnost i hipertenzija | wdmac.com

Komplikacije akutnog infarkta miokarda su: ventrikulska ekstrasistola, ventrikulska tahikardija, ventrikulska fibrilacija, supraventrikularna aritmija, sinus badikardija,smetnje provođenja,zatajenje srca,ruptura miokarda,srčana dekompenzacija, plućna embolija. Nakon infarkta miokarda javlja se kolateralna opskrba krvlju koja prehranjuje periferne dijelove zahvaćenog područja pa se funkcija velikog dijela mišića u rubnim područjima često potpuno oporavi. Neoštećeno mišićje hipertrofira ta na taj način kompenzira srčano oštećenje.

1. Fizička aktivnost u prevenciji kardiovaskularnih bolesti
2. Lijek pomaže kod povišenog krvnog tlaka
3. Ranije je to bio problem u visoko razvijenim zemljama, a u posljednjem desetljeću počeo se širiti i na zemlje u siromašnijim dijelovima svijeta.

Stupanj oporavka nakon infarkta miokarda ovisi o vrsti i veličin i srčanog oštećenja. Nakon infarkta srce se obično nakon nekoliko dana i tjedana brzo opravlja, a konačno stanje oporavka dosegene nakon 5 do 7 tjedana iako se oporavak može produžiti još nekoliko mjeseci.

statičko opterećenje | Struna | Hrvatsko strukovno nazivlje

Nefunkcionalno se područje sa vremenom smanjuje jer se kolateralni arterijski kanali proširuju, na taj način nefunkcionalno područje postaje funkcionalno. Normalna srčana područja hipertrofiraju te na taj način djelomično kompenziraju gubitak srčanog mišićja. Liječenje infarkta.