Normalan pritisak u plucnoj arteriji
Ovisi o nekoliko čimbenika: o ukupnom volumenu krvi što ga izbacuje srce, o rastegljivosti i elastičnosti krvnih žila, o stegnutosti krvnih žila. Zbog srčanih kontrakcija tlak je najviši na početku krvnog optoka u arterijamaa najniži na njegovu kraju, u venama.
ZDRAVO SA PROFESOROM NESTOROVIĆEM – Nizak krvni pritisak opasniji od visokog Epizoda 28
Kako srce izbacuje krv na mahove, arterijski tlak koleba između sistoličke i dijastoličke vrijednosti. U sistemskom krvnom optoku arterijski je tlak tijekom sistole normalno oko 16 kPa mm Hga u dijastoli oko 10,5 kPa 80 mm Hg.
Razlika tih dvaju tlakova 5,5 kPa ili 40 mm Hg naziva se tlak pulsa bȉla.
Srednji arterijski tlak nešto je bliži vrijednosti dijastoličkoga tlaka, jer dijastola traje dulje od sistole. U završnim dijelovima arterijskoga sustava kolebanja tlaka postaju sve slabijima, pa je u kapilarama i venama krvni tlak jednolik.
Na kraju venskoga sustava, na ušću gornje i donje šuplje vene u desnu pretklijetku, krvni je tlak približno 0 kPa. U plućnom krvnom optoku vrijede slična načela, no svi su tlakovi mnogo niži nego u normalan pritisak u plucnoj arteriji optoku: sistolički je tlak u plućnoj arteriji oko 3,3 kPa 25 mm Hga dijastolički oko 1,1 kPa 8 mm Hg. Zbog smanjivanja rastegljivosti arterija tijekom starenja, arterijski se tlak povisuje, i to sistolički više od dijastoličkoga.
Arterijski se tlak povisuje tijekom mišićnoga rada i u drugim oblicima stresa straha snizuje se u snu. Budući da je normalni arterijski tlak nuždan za primjerenu opskrbu tkiva krvlju, brojni regulacijski mehanizmi nastoje ga održati u optimalnim granicama.
Arterijski se tlak u čovjeka najčešće mjeri neizravno, upuhivanjem zraka u orukvicu ovijenu oko nadlaktice te osluškivanjem šumova u nadlaktičnoj brahijalnoj arteriji ili opipavanjem bȉla u palčanoj radijalnoj arteriji. Trajno povišeni krvni tlak naziva se hipertenzija, arterijska.
