Aritmija srca i visoki tlak, Opasnosti od visokog krvnog tlaka: kako hipertenzija utječe na vaše tijelo
Sick sinus sindrom Nenormalni srčani ritmovi Srce je mišićni organ sa dvije pretklijetke i dvije klijetke stvoren da radi učinkovito, pouzdano i trajno kroz cijeli život.
Mišićne stijenke svake od četiri šupljine stežu se u preciznom slijedu, istiskujući pri svakom otkucaju srca prema naprijed veći dio krvi koja se u njima nalazi i štedeći energiju što je više moguće. Kontrakcije mišićnih vlakana u srcu posljedica su slijeda električne aktivnosti koja protječe kroz srce u međusobno preciznom odnosu kroz unaprijed određene putove i kontroliranom brzinom.
Ritmička električna aktivnost, kojom započinje svaki otkucaj srca, rađa se u izvorištu električne aktvnosti sinusatrijskom čvoru koji leži u stijenci desne srcani pritisak 100. Brzina električne aktivnosti je pod utjecajem aktivnosti živaca i razine aritmija srca i visoki tlak koji cirkuliraju krvotokom.
Dio živčanog sustava koji automatski regulira srčanu frekvenciju zove se autonomni živčani sustav ANSa sastoji se od simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava. Simpatički živčani sustav ubrzava srčanu frekvenciju, a parasimpatički je usporava. Simpatički živčani sustav opskrbljuje srce mrežom živčanih vlakana koja se zovu simpatički pleksus.
Otkrijte aritmiju na vrijeme te spriječite rizik moždanog udara
Parasimpatički sustav opskrbljuje srce preko jednog živca, koji se zove vagus. Hormoni štitne žlijezde također utječu na frekvenciju srca.
- MSD medicinski priručnik za pacijente: Nenormalni srčani ritmovi
- Potencija u liječenju hipertenzije
Kad postoji previše hormona štitne žlijezde srce kuca ubrzano, a kad je razina hormona premalena srce kuca sporo. Normalni se broj srčanih otkucaja kreće između 60 i u minuti.
Ipak, u mladih zdravih ljudi može se normalno naći i mnogo niža srčana frekvencija, posebno u onih koji su fizički aktivni. Promjenljivost srčane frekvencije također je normalna pojava.
Srčana frekvencija je podložna ne samo opterećenju ili neaktivnosti, nego i podražajima kao što su bol i strah. Samo u slučajevima kad srce kuca neprimjereno brzo tahikardija ili sporo bradikardija možemo govoriti o nenormalnom srčanom ritmu aritmija.
Nenormalni ritmovi mogu biti pravilni regularni ili nepravilni iregularni. Put srčanog električnog imuplsa Električni impuls, stvoren u izvorištu električnog impulsa, najprije se širi kroz desnu i lijevu pretklijetku uzrokujući redosljednu kontrakciju mišićnog tkiva što ima za posljedicu istiskivanje krvi iz pretklijetki u klijetke.
Kardiologija
Električni impuls zatim stigne do atrioventrikulskog AV čvora koji se nalazi između atrija pretklijetki i ventrikula klijetki. Tu dolazi do usporavanja provođenja električnog impulsa što omogućuje da se atriji kontrahiraju u potpunosti i da se ventrikuli napune krvlju što je više moguće za vrijeme ventrikulske dijastole, što je naziv za vrijeme u kojem se događa relaksacija ventrikula.
Putovanje srčanog električnog impulsa U sinuatrijskom čvoru 1 se stvara električni impuls koji se širi po desnoj i lijevoj pretklijetki atriju 2izazivajući njihovu kontrakciju. Kada električni impuls stigne do atrioventrikulskog čvora 3 lagano se uspori. Impuls zatim putuje prema dolje u Hisov snop 4koji se dijeli na desnu granu za desnu klijetku 5 i lijevu granu za lijevu klijetku 6.
Opasnosti od visokog krvnog tlaka: kako hipertenzija utječe na vaše tijelo
Impuls se tada širi po klijetkama uzrokujući njihovu kontrakciju. Nakon što prođe atrioventrikulski čvor, električni impuls putuje prema dolje kroz Hisov snop, koji se sastoji od skupine mišićnoživčanih vlakanaca koja se zatim dijeli na lijevu granu za lijevu klijetku i desnu granu za desnu klijetku.
Impuls se širi točno određenim redoslijedom prema površini klijetki izazivajući kontrakciju klijetki sistolu za vrijeme koje se krv istiskuje iz srca.
Tijekom prolaza električnog impulsa mogu se javiti različiti problemi i izazvati aritmije koje se mogu kretati od bezazlenih, pa do onih koje ugrožavaju i sam život. Svaki tip aritmija ima aritmija srca i visoki tlak vlastiti uzrok, ali neki uzroci mogu izazvati i više vrsta aritmija.
Nenormalni srčani ritmovi
Pretjerano uživanje alkohola, pušenje, stres ili fizičko opterećenje obično mogu izazvati manje opasne aritmije. Pretjerana funkcija hiperfunkcija ili smanjena funkcija hipofunkcija štitne žlijezde, aritmija srca i visoki tlak neki lijekovi, posebno oni koji se upotrebljavaju u liječenju plućnih bolesti i povišenog krvnog tlaka antihipertenzivi mogu također utjecati na brzinu srčanog rada frekvenciju i na pravilnost srčanog ritma.
Najčešći uzrok srčanih aritmija su bolesti srca, posebno koronarna bolest srca, poremećaj funkcije srčanih zalistaka i zatajenje srca. Katkada se aritmija javlja u srcu u kojemu se ne može otkriti srčana bolest ili neki drugi uzrok.
- Hipertenzija i fibrilacija atrija – prevencijom do zdravlja
- Hipertenzija kliničkih promatranja
Simptomi Osjećaj kucanja vlastitog srca palpitacije je veoma čest i raširen događaj među ljudima. Neki ljudi mogu osjećati čak i svaki normalan otkucaj srca. Većina ljudi može osjećati kucanje srca dok leži na lijevoj strani.
Ljudi mogu također osjećati i nenormalne otkucaje srca. Osjećaj povremenih otkucaja vlastitog srca je često uznemirujući osjećaj, ali obično nije posljedica niti znak bolesti srca. Češće je to rezultat neobično jake kontrakcije srca koja se povremeno događa zbog različitih razloga.
U osoba s određenim oblikom aritmija iste se aritmije obično periodično ponavljaju. Neki tipovi aritmija uzrokuju male simptome, ili uopće ne izazivaju simptome.
Hipertenzija i fibrilacija atrija – prevencijom do zdravlja
Često je važnija vrsta i težina srčane bolesti pri kojoj se aritmije javljaju, nego sama aritmija. U slučajevima kada aritmije uzrokuju takove poremećaje da srce ne može primjereno istiskivati krv u krvne žile mogu se javiti omaglice, vrtoglavice i nesvijest sinkopa. Aritmije koje dovode do takovih simptoma zahtijevaju brzu pozornost. Dijagnoza Opis simptoma koje ljudi navode često može pomoću doktoru da postavi preliminarnu dijagnozu i utvrdi ozbiljnost aritmije. Najvažnije pitanje je opisuje li osoba koja ima palpitacije otkucaje srca kao brze ili spore, pravilne ili nepravilne, kratkotrajne ili dugotrajne.
Nadalje je važno osjeća li se osoba pritom umornom, ima li omaglice, te gubi li pritom svijest; osjeća li bol u prsnom košu, nedostatak zraka ili ima osjećaj da ne može do kraja udahnuti zrak; te javljaju li se za vrijeme palpitacija neki drugi neobični osjeti. Doktor mora također znati da li se palpitacije javljaju u mirovanju ili prilikom naporne ili neuobičajene aktivnosti, te da li palpitacije započinju i prestaju naglo ili postupno.
U cilju utvrđivanja točne prirode tih stanja obično je potrebno izvršiti neke dodatne testove.
Elektrokardiografija je glavna dijagnostička pretraga za otkrivanje aritmija. Elektrokardiogramom se grafički može prikazati aritmija. Ipak, elektrokardiogram EKG pokazuje srčani ritam samo u vrlo kratkom vremenskom razdoblju, a srčane su aritmije često samo povremene. Zato, prenosivi elektrokardiografski monitor Holter monitor koji se nosi 24 sata, može pružiti mnogo više podataka o srčanom ritmu.
Visoki krvni tlak i puls visok
Tim se monitoriranjem mogu otkriti sporadične aritmije za vrijeme dok osoba obavlja svoje uobičajene dnevne aktivnosti. Osoba podvrgnuta tom ispitivanju vodi pritom dnevnik simptoma i aktivnosti za vrijeme 24satnog razdoblja. Bolesnici za koje se sumnja da imaju po život opasne aritmije najčešće se prime u bolnicu radi monitoriranja.
U bolesnika za koje se sumnja da imaju trajnije aritmije koje mogu ugroziti njihov život elektrofiziološko ispitivanje može biti od koristi.
Sve počinje onda kada to najmanje očekujete
Pritom se kateter sa žicama vodilicama i elektrodama postavi preko vena u srce. Kombinacijom električne stimulacije i kompliciranog monitoriranja određuje se vrta aritmije i najprikladniji odgovor na liječenje.
Tom se tehnikom mogu otkriti najozbiljnije aritmije.
Prognoza i liječenje Prognoza djelomično ovisi o tome započinje li aritmija u izvorištu električnog impulsa, u pretklijetkama ili u klijetkama. Općenito se može reći da su aritmije koje započinju u klijetkama ozbiljnije, premda neke od tih nisu osobito opasne.
Većina aritmija ne izaziva simptome niti ometa crpnu funkciju srca pa stoga te aritmije predstavljaju mali ili nikakav rizik.
